Studio Kajba kreirao je vizualni identitet Godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva pod nazivom „Prakse, politike i transformacije baštine“, održanog od 24. do 26. svibnja 2026. godine u Đakovu.
Tema skupa bila je usmjerena na očuvanje, interpretaciju i transformaciju materijalne i nematerijalne kulturne baštine, s posebnim naglaskom na mjesto tradicije u suvremenom društvu, kulturne politike, muzejske prakse i digitalizaciju baštine.
Upravo je odnos između tradicije, različitosti i suvremenog pristupa baštini postao polazište za razvoj vizualnog identiteta.
Baština sastavljena od brojnih dijelova
Glavni grafički element vizuala čine brojni kvadratići izrađeni u vektorskom obliku. Svaki od njih simbolički predstavlja jedan dio Hrvatske, odnosno različite lokalne kulture, običaje, tradicije i identitete koji zajedno stvaraju hrvatsku kulturnu baštinu.
Kvadratići nisu prikazani kao statičan uzorak. Oni se postupno spuštaju prema ruci koja ih simbolički okuplja, povezuje i čuva, dok se istovremeno počinju stapati u novi, prepoznatljiv oblik.
Na taj način vizual prati samu ideju baštine koja ona nije sastavljena od jednog motiva ili jednog područja, nego od velikog broja različitih elemenata koji zajedno stvaraju zajednički kulturni identitet.
Od digitalnog piksela do tradicijskog uzorka
Geometrijski kvadratići istovremeno podsjećaju na piksele, čime tradicionalna tematika dobiva suvremeni, digitalni karakter.
Kako se spuštaju prema donjem dijelu kompozicije, raspršeni elementi postupno se povezuju i transformiraju u tradicijski ornament. Time je kroz jedan grafički princip prikazan prijelaz između digitalnog i tradicijskog, suvremenog i naslijeđenog.
Takav pristup povezan je i s temom samog skupa, koji se među ostalim bavio digitalizacijom baštine te načinima na koje tradiciju možemo očuvati, interpretirati i približiti novim generacijama.
Cilj zato nije bio tradiciju prikazati isključivo kroz klasične folklorne motive, nego pronaći vizualni jezik koji će istovremeno govoriti o baštini i izgledati suvremeno.
Šokačka reklja kao poveznica s Đakovom
U donjem dijelu vizuala kvadratići se pretvaraju u stilizirani ornament inspiriran šokačkom rekljom, tradicionalnom jaknom s ornamentom koju su kroz povijest nosili Šokci.
Odabir reklje nije slučajan. Budući da je domaćin Godišnjeg skupa bilo Đakovo, željeli smo u nacionalnu temu vizuala uključiti i element koji ga povezuje sa Slavonijom, Đakovštinom i lokalnom tradicijskom kulturom.
Tako se brojni raspršeni elementi hrvatske baštine na jednom mjestu okupljaju i poprimaju lokalno prepoznatljiv oblik, upravo kao što je Đakovo tijekom skupa postalo mjesto susreta etnologa, kulturnih antropologa, muzealaca, istraživača i stručnjaka iz različitih područja kulturne baštine.
Ruka kao simbol okupljanja i očuvanja
Jedini fotografski element u središnjoj kompoziciji je ljudska ruka.
Ona vizualno prihvaća elemente koji se spuštaju prema njoj i ima ulogu poveznice između različitih dijelova kompozicije. Simbolizira čovjeka kao onoga koji prima, čuva, prenosi i ponovno interpretira baštinu.
Baština tako u vizualu nije predstavljena kao nešto nepomično i završeno. Ona prolazi kroz ruke ljudi, mijenja se i prilagođava vremenu, ali pritom zadržava elemente iz kojih je nastala.
Upravo se u tome nalazi i poveznica s nazivom skupa, transformacija baštine postaje vidljiva kroz sam proces transformacije grafičkih elemenata.
Crvena, bijela i plava kao zajednički okvir
Vizualnim identitetom dominiraju crvena, bijela i plava boja, izravno povezane s Hrvatskom.
Njihova upotreba dodatno naglašava nacionalni karakter skupa, ali bez doslovnog korištenja državnih simbola. Umjesto toga, boje se pojavljuju kroz velik broj malih geometrijskih elemenata i tradicijski uzorak.
Tamna plava koristi se i u tipografiji, čime je ostvarena povezanost ilustrativnog i tekstualnog dijela kompozicije.
Tradicija prikazana suvremenim vizualnim jezikom
Jedan od glavnih ciljeva vizualnog identiteta bio je izbjeći očekivani način predstavljanja etnologije i kulturne baštine.
Umjesto dominantne fotografije narodnog ruha ili klasičnog tradicijskog ornamenta, baštinu smo rastavili na osnovne geometrijske elemente i ponovno je sastavili u suvremenom grafičkom jeziku.
Piksel postaje dio ornamenta, digitalno prelazi u tradicijsko, a brojni zasebni elementi postaju jedna cjelina.
Na taj način vizualni identitet skupa „Prakse, politike i transformacije baštine“ povezuje Hrvatsku, Đakovo, tradicijsku kulturu i digitalno doba te pokazuje da očuvanje baštine ne znači njezino zadržavanje u prošlosti, nego i pronalaženje novih načina na koje je možemo prenijeti budućim generacijama.
- Dizajn: plakat, letak, akreditacija, brošura, katalog…
- Naručitelj projekta: Hrvatsko etnološko društvo
- Grafički dizajn: Studio Kajba, Ivana Gorana Kovačića 5, Đakovo
- Tema članka: Izrada vizualnog identitea Godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva u Đakovu
- Datum objave članka: 3. lipnja 2026.
- Autor članka: A.K. vlasnik obrta Studio Kajba