Kulturno-umjetničko društvo „Zora” Piškorevci i ove godine organizira 31. Piškorevačke sokake, manifestaciju koja njeguje slavonsku tradiciju, folklor i običaje. Za ovogodišnje izdanje Studio Kajba kreirao je vizualni identitet koji kroz tradicionalne motive, boje i geometrijske oblike donosi suvremenu interpretaciju bogate slavonske kulturne baštine.

Cilj je bio oblikovati prepoznatljiv plakat koji neće biti samo najava manifestacije, već će kroz svoje elemente ispričati priču o tradiciji, zajedništvu i ljudima koji je čuvaju.

Inspiracija u slavonskom kožuhu

Glavna inspiracija za oblikovanje vizualnog identiteta pronađena je u slavonskom kožuhu, tradicionalnom odjevnom predmetu izrađenom od tanke kože, bogato ukrašenom stakalcima i cvjetnim motivima različitih boja.

Izrada ovakvih kožuha dio je starog zanata koji u Slavoniji polako izumire, zbog čega smo upravo njegove karakteristične ukrase željeli prenijeti u suvremeni grafički dizajn.

Cvjetni ornamenti, geometrijski oblici ogledalaca s kožuha i raznobojni detalji poslužili su kao temelj za stvaranje kompozicije koja podsjeća na bogatstvo ručno izrađenih ukrasa tradicionalne narodne nošnje.

Tradicionalni motivi u suvremenom dizajnu

Uz kožuh, inspiraciju smo pronašli i u šokačkoj reklji, čiji su prepoznatljivi elementi također poslužili kao polazište za oblikovanje pojedinih dijelova vizuala.

Kroz kompoziciju se isprepliću stilizirani cvjetovi, srca, kružni ornamenti i geometrijski uzorci. Posebno se ističu crveni i bijeli kvadratići koji simbolično povezuju slavonsku tradiciju s hrvatskim nacionalnim identitetom.

Svi su elementi oblikovani jednostavnim geometrijskim formama, čime tradicionalni motivi dobivaju suvremen izgled, a pritom zadržavaju svoju izvornu prepoznatljivost.

Svaki mali dio čini jednu veliku cjelinu

Iza razigrane kompozicije nalazi se i dublja simbolika.

Vizualni identitet sastavljen je od mnoštva manjih elemenata koji se međusobno nadopunjuju i zajedno stvaraju jedinstvenu cjelinu. Nijedan element ne mora biti isti niti imati jednaku ulogu, ali svaki doprinosi konačnom izgledu.

Upravo ta ideja predstavlja rad Kulturno-umjetničkog društva „Zora” Piškorevci.

Svaki član društva donosi svoje znanje, trud, vrijeme i ljubav prema tradiciji. Pojedinačni doprinosi povezuju se u zajednički rad kojim se čuvaju i prenose običaji s generacije na generaciju.

Na isti način na koji mali dijelovi stvaraju bogat vizualni uzorak, članovi društva zajedno stvaraju priču koja traje već desetljećima.

Boje i tipografija

Vizualnim identitetom dominiraju crvena, plava, zelena i žuta boja, inspirirane raskošnim ukrasima slavonskih narodnih nošnji. Njihov međusobni kontrast dodatno naglašava razigranost i bogatstvo tradicionalnih ornamenata.

Bijela pozadina daje prostor svakom elementu da dođe do izražaja, dok je naslov manifestacije oblikovan snažnom, izduženom tipografijom crvene boje.

Takav pristup omogućuje da plakat istovremeno bude vizualno bogat, pregledan i lako prepoznatljiv.

Tradicija koja živi kroz dizajn

Rad na vizualnom identitetu 31. Piškorevačkih sokaka bio je prilika da kroz grafički dizajn ispričamo priču o bogatstvu slavonske baštine, starim zanatima i ljudima koji ih nastavljaju čuvati.

Od ukrasa slavonskog kožuha i elemenata šokačke reklje do geometrijskih motiva koji simboliziraju zajedništvo, svaki detalj plakata ima svoju ulogu.

Rezultat je vizualni identitet koji povezuje prošlost i sadašnjost te podsjeća da se tradicija ne čuva samo nasljeđivanjem, već i zajedničkim trudom ljudi koji joj daju život.

• Dizajn: plakat, majica, banner…
• Naručitelj projekta: Kulturno-umjetničko društvo „Zora“ Piškorevci
• Grafički dizajn: Studio Kajba, Ivana Gorana Kovačića 5, Đakovo
• Tema članka: Izrada vizualnog identiteta manifestacija 31. Piškorevački sokaci
• Datum objave članka: 19. listopada 2026.
• Autor članka: A.K. vlasnik obrta Studio Kajba

Ponosni smo što smo sudjelovali u stvaranju prve izložbe psećih markica u Hrvatskoj pod nazivom „Jedna markica, jedan dom, neispričana priča o psima“, za koju je Studio Kajba bio zadužen za izradu vizualnog identiteta izložbe.

Izložba će premijerno biti predstavljena u osječkom Muzeju Slavonije 26. kolovoza 2026., a kroz njezin vizualni identitet nastojali smo povezati povijesnu vrijednost psećih markica, hrvatsku kinološku baštinu i suvremeni grafički dizajn. Cilj je bio stvoriti prepoznatljiv vizualni sustav koji prati priču same izložbe, ali istovremeno privlači pozornost različitih generacija posjetitelja.

O izložbi

Numizmatičke zbirke Muzeja Slavonije kriju niz zanimljivih i vrijednih predmeta, među kojima se nalaze i pseće markice, manje poznata, ali vrlo vrijedna skupina muzejskih predmeta.

Muzej Slavonije posjeduje 850 psećih markica datiranih u razdoblje od 1881. do 1990. godine, pri čemu se čak 845 primjeraka veže uz Osijek. Osim svoje kulturno-povijesne vrijednosti, pseće markice imaju i likovnu te numizmatičku vrijednost. Svaka od njih jedinstven je povijesni trag, a na pojedinim primjercima mogu se pronaći podaci poput godine, registracijskog broja, grada ili prikaza pasmine.

Povijest psećih markica povezana je i s nekadašnjim porezom na pse. Psi su stoljećima bili među prijenosnicima bjesnoće, a napušteni psi koji su se slobodno kretali predstavljali su dodatni problem. Uvođenjem poreza nastojala se uspostaviti veća kontrola, a s vremenom je uvedeno i obvezno označavanje pasa psećim markicama.

Izložba se ne zaustavlja samo na psećim markicama. Posjetitelje vodi kroz povijest suživota čovjeka i psa, od najranijih arheoloških tragova njihove povezanosti do hrvatskih autohtonih pasmina koje danas predstavljaju vrijedan dio nacionalne kulturne i kinološke baštine.

Vizualni identitet izložbe

Studio Kajba kreirao je cjelovit vizualni identitet izložbe „Jedna markica, jedan dom, neispričana priča o psima“. Dizajn je razvijan u skladu s likovnim oblikovanjem postava izložbe koje je osmislila Marija Adrić Soldo, kako bi svi elementi činili povezanu vizualnu cjelinu.

Projekt je obuhvatio dizajn plakata, oslikavanje unutarnjeg dijela izložbe, brošuru odnosno katalog izložbe, preklopni letak, bannere i zastave, pozivnicu, odjevne predmete poput majica te promotivne materijale.

Posebna pažnja posvećena je tome da se osnovni vizualni koncept može jednostavno prilagođavati različitim formatima, od velikih površina u prostoru izložbe, do tiskanih materijala i digitalnog sadržaja namijenjenog društvenim mrežama, web stranici muzeja i medijskim objavama.

Hrvatski ovčar kao zaštitni znak izložbe

Uz pseće markice, važan dio tematike izložbe čini sedam hrvatskih autohtonih pasmina pasa: hrvatski ovčar, dalmatinski pas, istarski kratkodlaki gonič, istarski oštrodlaki gonič, posavski gonič, tornjak i mali međimurski pas, međi.

Kako će izložba biti otvorena u Muzeju Slavonije u Osijeku, za glavni vizual odabran je hrvatski ovčar, pasmina snažno povezana sa Slavonijom i njezinom tradicijom. Hrvatski ovčar kroz povijest je imao važnu ulogu kao radni pas i čuvar stoke, dok danas sve češće ima i ulogu obiteljskog psa.

Na plakatu je hrvatski ovčar smješten na desnu stranu kompozicije i okrenut od glavnog naslova, s pogledom usmjerenim u daljinu. Takav položaj nije slučajan.

Vizualno je zamišljen kao čuvar naslova izložbe. Njegova tradicionalna uloga čuvara prenesena je na samu temu postava. Hrvatski ovčar simbolički čuva pseće markice, vrijedne predmete i priče koje danas čuva Muzej Slavonije.

Na njegovoj ogrlici nalazi se stilizirana pseća markica koja dodatno povezuje glavni motiv plakata s temom izložbe.

Sedam hrvatskih pasmina kao dio vizualne priče

Iako hrvatski ovčar ima glavnu ulogu na vizualu izložbe u Osijeku, ostale hrvatske autohtone pasmine također su uključene u vizualni identitet.

Prikazi drugih pasa pojavljuju se kroz različite materijale izložbe, uključujući elemente postava, promotivne sadržaje i odjevne predmete poput majica. Time vizualni identitet ne ostaje vezan uz samo jednu pasminu, nego predstavlja širu priču o hrvatskoj kinološkoj baštini.

Izložba je zamišljena kao putujuća, zbog čega je vizualni identitet razvijen kao prilagodljiv sustav u kojem se glavni pas može mijenjati ovisno o regiji u kojoj izložba gostuje.

Dok je za izložbu u Slavoniji glavni motiv hrvatski ovčar, prilikom gostovanja u Dalmaciji tu bi ulogu, primjerice, mogao preuzeti dalmatinski pas. Osnovni vizualni identitet tako ostaje prepoznatljiv, dok se njegov glavni motiv prilagođava regiji u kojoj se izložba predstavlja.

3D pristup povezan s postavom izložbe

Jedan od glavnih elemenata plakata jest način na koji je oblikovan hrvatski ovčar. Umjesto klasične fotografije ili ilustracije, pas je prikazan u stiliziranom 3D obliku sastavljenom od izraženih geometrijskih ploha.

Takav pristup izravno je povezan s fizičkim postavom izložbe. U prostoru će biti predstavljeni prikazi sedam hrvatskih autohtonih pasmina izrađeni 3D ispisom, zbog čega smo željeli da grafički identitet prati isti oblikovni jezik.

Time se povezuju plakat, tiskani materijali i prostor izložbe u jedinstvenu vizualnu cjelinu.

Vizualni stil inspiriran ulicom i tragovima vremena

Pozadina plakata oblikovana je kao stara i istrošena fasada na kojoj se pojavljuju tragovi vremena, reljefi pasa i elementi nalik uličnim grafitima.

Takvim pristupom željeli smo povezati povijesnu tematiku psećih markica s urbanim i suvremenijim vizualnim stilom. Istovremeno smo izbjegli klasičan muzejski izgled kako bismo izložbu vizualno približili i mlađoj publici.

Grublja tekstura zida, grafiti, geometrijski oblikovan pas i suvremena tipografija stvaraju vizual koji već na prvi pogled pokazuje da povijesna muzejska tema može biti predstavljena na moderan način.

Boje i tipografija

Vizualni identitet temelji se na neutralnim, tamnim i zemljanim tonovima. Svijetla tekstura fasade stvara snažan kontrast s crnim prikazom hrvatskog ovčara, dok zlatni i brončani tonovi pseće markice dodatno naglašavaju središnju temu izložbe.

Odabrana tipografija ima uska, izdužena i čista slova koja vizualu daju suvremen karakter. Naglašena vertikalnost slova omogućuje da naslov bude dominantan, ali da istovremeno ostavi dovoljno prostora glavnom vizualnom motivu psa.

Interaktivni multimedijski sadržaji

Uz vizualni identitet, dio projekta čine i interaktivni multimedijski sadržaji koje je kreirala tvrtka Goinfoweb d.o.o.

Kroz interaktivni sadržaj posjetiteljima će biti predstavljeni videozapisi hrvatskih autohtonih pasmina pasa, kao i posebno pripremljeni promotivni i informativni sadržaji.

Na taj način klasični muzejski postav nadopunjen je digitalnim sadržajem koji posjetiteljima omogućuje dodatno upoznavanje pojedinih pasmina kroz video, zvuk i interakciju.

Riječ autorice izložbe

Suradnju sa Studiom Kajba i proces razvoja vizualnog identiteta izložbe najbolje može opisati sama autorica izložbe.

“Suradnja sa Studiom Kajba bila je izuzetno profesionalna i ugodna. Dizajn se savršeno uklopio u cjelokupnu priču izložbe i dodatno je obogatio. Svi detalji pažljivo su promišljeni i lijepo povezani s cjelinom, a dizajn na jednostavan i efektan način zapravo priča priču.

Studio Kajba preporučujem svima koji traže profesionalan pristup, promišljen dizajn i pouzdanog partnera u procesu.”

Spoj povijesti, kinološke baštine i suvremenog dizajna

Rad na vizualnom identitetu izložbe „Jedna markica, jedan dom, neispričana priča o psima“ bio je prilika da kroz grafički dizajn povežemo numizmatiku, povijest, pse, hrvatsku kinološku baštinu i suvremenu muzejsku komunikaciju.

Od hrvatskog ovčara koji simbolički čuva priču izložbe, preko stare fasade i pseće markice do 3D oblikovanja i digitalnih sadržaja, svaki element razvijen je kao dio iste vizualne priče.

Rezultat je prilagodljiv vizualni identitet koji ne završava na plakatu, nego se nastavlja kroz prostor izložbe, tiskane i promotivne materijale, odjevne predmete te interaktivne multimedijske sadržaje.

Studio Kajba kreirao je vizualni identitet Godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva pod nazivom „Prakse, politike i transformacije baštine“, održanog od 24. do 26. svibnja 2026. godine u Đakovu.

Tema skupa bila je usmjerena na očuvanje, interpretaciju i transformaciju materijalne i nematerijalne kulturne baštine, s posebnim naglaskom na mjesto tradicije u suvremenom društvu, kulturne politike, muzejske prakse i digitalizaciju baštine.

Upravo je odnos između tradicije, različitosti i suvremenog pristupa baštini postao polazište za razvoj vizualnog identiteta.

Baština sastavljena od brojnih dijelova

Glavni grafički element vizuala čine brojni kvadratići izrađeni u vektorskom obliku. Svaki od njih simbolički predstavlja jedan dio Hrvatske, odnosno različite lokalne kulture, običaje, tradicije i identitete koji zajedno stvaraju hrvatsku kulturnu baštinu.

Kvadratići nisu prikazani kao statičan uzorak. Oni se postupno spuštaju prema ruci koja ih simbolički okuplja, povezuje i čuva, dok se istovremeno počinju stapati u novi, prepoznatljiv oblik.

Na taj način vizual prati samu ideju baštine koja ona nije sastavljena od jednog motiva ili jednog područja, nego od velikog broja različitih elemenata koji zajedno stvaraju zajednički kulturni identitet.

Od digitalnog piksela do tradicijskog uzorka

Geometrijski kvadratići istovremeno podsjećaju na piksele, čime tradicionalna tematika dobiva suvremeni, digitalni karakter.

Kako se spuštaju prema donjem dijelu kompozicije, raspršeni elementi postupno se povezuju i transformiraju u tradicijski ornament. Time je kroz jedan grafički princip prikazan prijelaz između digitalnog i tradicijskog, suvremenog i naslijeđenog.

Takav pristup povezan je i s temom samog skupa, koji se među ostalim bavio digitalizacijom baštine te načinima na koje tradiciju možemo očuvati, interpretirati i približiti novim generacijama.

Cilj zato nije bio tradiciju prikazati isključivo kroz klasične folklorne motive, nego pronaći vizualni jezik koji će istovremeno govoriti o baštini i izgledati suvremeno.

Šokačka reklja kao poveznica s Đakovom

U donjem dijelu vizuala kvadratići se pretvaraju u stilizirani ornament inspiriran šokačkom rekljom, tradicionalnom jaknom s ornamentom koju su kroz povijest nosili Šokci.

Odabir reklje nije slučajan. Budući da je domaćin Godišnjeg skupa bilo Đakovo, željeli smo u nacionalnu temu vizuala uključiti i element koji ga povezuje sa Slavonijom, Đakovštinom i lokalnom tradicijskom kulturom.

Tako se brojni raspršeni elementi hrvatske baštine na jednom mjestu okupljaju i poprimaju lokalno prepoznatljiv oblik, upravo kao što je Đakovo tijekom skupa postalo mjesto susreta etnologa, kulturnih antropologa, muzealaca, istraživača i stručnjaka iz različitih područja kulturne baštine.

Ruka kao simbol okupljanja i očuvanja

Jedini fotografski element u središnjoj kompoziciji je ljudska ruka.

Ona vizualno prihvaća elemente koji se spuštaju prema njoj i ima ulogu poveznice između različitih dijelova kompozicije. Simbolizira čovjeka kao onoga koji prima, čuva, prenosi i ponovno interpretira baštinu.

Baština tako u vizualu nije predstavljena kao nešto nepomično i završeno. Ona prolazi kroz ruke ljudi, mijenja se i prilagođava vremenu, ali pritom zadržava elemente iz kojih je nastala.

Upravo se u tome nalazi i poveznica s nazivom skupa, transformacija baštine postaje vidljiva kroz sam proces transformacije grafičkih elemenata.

Crvena, bijela i plava kao zajednički okvir

Vizualnim identitetom dominiraju crvena, bijela i plava boja, izravno povezane s Hrvatskom.

Njihova upotreba dodatno naglašava nacionalni karakter skupa, ali bez doslovnog korištenja državnih simbola. Umjesto toga, boje se pojavljuju kroz velik broj malih geometrijskih elemenata i tradicijski uzorak.

Tamna plava koristi se i u tipografiji, čime je ostvarena povezanost ilustrativnog i tekstualnog dijela kompozicije.

Tradicija prikazana suvremenim vizualnim jezikom

Jedan od glavnih ciljeva vizualnog identiteta bio je izbjeći očekivani način predstavljanja etnologije i kulturne baštine.

Umjesto dominantne fotografije narodnog ruha ili klasičnog tradicijskog ornamenta, baštinu smo rastavili na osnovne geometrijske elemente i ponovno je sastavili u suvremenom grafičkom jeziku.

Piksel postaje dio ornamenta, digitalno prelazi u tradicijsko, a brojni zasebni elementi postaju jedna cjelina.

Na taj način vizualni identitet skupa „Prakse, politike i transformacije baštine“ povezuje Hrvatsku, Đakovo, tradicijsku kulturu i digitalno doba te pokazuje da očuvanje baštine ne znači njezino zadržavanje u prošlosti, nego i pronalaženje novih načina na koje je možemo prenijeti budućim generacijama.

• Dizajn: plakat, letak, akreditacija, brošura, katalog…
• Naručitelj projekta: Hrvatsko etnološko društvo
• Grafički dizajn: Studio Kajba, Ivana Gorana Kovačića 5, Đakovo
• Tema članka: Izrada vizualnog identitea Godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva u Đakovu
• Datum objave članka: 3. lipnja 2026.
• Autor članka: A.K. vlasnik obrta Studio Kajba

Studio Kajba s ponosom se priključio humanitarnom projektu “Zajedno za obitelj”, kojeg je provela Socijalno-humanitarna udruga Terezijin krug. Naš doprinos bio je malen u opsegu, ali duboko simboličan – kreirali smo vizualni identitet projekta kroz logotip koji nosi snažnu poruku zajedništva, ljubavi i oslonca.

Budući da je naziv “Zajedno za obitelj” nešto duži, odlučili smo ga rasporediti u dva reda, kako bi vizualno bio pregledan i čitljiv. Svaka riječ nalazi se unutar vlastitog pravokutnika – konceptualno zamišljenog poput Lego kockica koje se međusobno nadopunjuju. Time smo htjeli naglasiti kako obitelj, baš poput slagalice, funkcionira najbolje kada su svi dijelovi povezani i u ravnoteži.

• “Zajedno” se nalazi u plavom pravokutniku, što simbolizira oca i supruga – stabilnost, razum i oslonac.
• “Za” je smješteno u zelenom pravokutniku, koji simbolizira djecu – rast, život i nadu.
• “Obitelj” se nalazi u rozom pravokutniku, kao simbol majke i supruge – nježnosti, topline i brige.

U središtu logotipa nalazi se žuto srce sa smajlijem, koje simbolizira sunce, optimizam i radost življenja. To srce je duša logotipa – iskrena, vedra i usmjerena na dobrobit drugih. Na dnu logotipa nalazi se naziv udruge Terezijin krug u sivoj boji. Ta neutralna nijansa simbolizira skromnost i tihu, ali čvrstu podršku. Udruga djeluje u pozadini, bez potrebe za isticanjem, ali s jasnim ciljem – biti temelj onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Iako logotip koristi pet različitih boja, što nije tipično za korporativni identitet, u ovom slučaju to je bila svjesna odluka. Budući da se radi o jednokratnoj humanitarnoj akciji, odlučili smo maksimalno iskoristiti boje kako bismo stvorili veseo, uočljiv i topao vizual koji prenosi poruku nade i pozitivne energije.

Ovaj logotip nije tek običan vizual – on nosi unutarnje značenje, emociju i svrhu. On komunicira ono što je u svojoj srži najvažnije: da nitko ne bi trebao biti sam, i da je svaki član obitelji, kao i zajednice, jednako važan u izgradnji sigurnog i podržavajućeg okruženja.

Godina kriranja: 2025.
Naručitelj: Socijalno-humanitarna udruga Terezijin krug

Ponosno predstavljamo najveću izložbu kovanica i medaljona u Hrvatskoj, “U ime pape i biskupa našega”, u kojoj smo sudjelovali kreirajući grafički vizualni identitet. Ovaj projekt predstavlja spoj povijesti, umjetnosti i dizajna, donoseći jedinstvenu priču kroz pažljivo osmišljena vizualna rješenja.

O izložbi

Izložba je otvorena istoga dana u dva grada, Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu i Muzeju Slavonije u Osijeku. Posjetitelji imaju priliku do lipnja 2025. godine razgledati bogatu zbirku papinskih i biskupskih medalja te rijetkih primjeraka papinskog novca iz fundusa Muzeja Slavonije i Spomen-muzeja biskupa Strossmayera. Ova numizmatička kolekcija svjedoči o bogatoj crkvenoj povijesti i kulturnoj baštini.

Povod organizacije izložbe jest obilježavanje 210. godišnjice rođenja i 120. godišnjice smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera, jedne od najznačajnijih figura hrvatske povijesti. Kroz prikaz vrijednih artefakata, posjetitelji mogu doživjeti bogatstvo crkvene i kulturne baštine te saznati više o nemjerljivom doprinosu biskupa Strossmayera hrvatskoj prosvjeti, umjetnosti i kulturi.

Autori izložbe su Branislav Miličić, kustos i voditelj Numizmatičkog odjela Muzeja Slavonije, te Irena Ivkić, kustosica Spomen-muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Njihov stručni rad i predanost omogućili su realizaciju ove jedinstvene izložbe koja će privući ljubitelje povijesti, umjetnosti i numizmatike. Na postavljanju izložbe radila je Marija Adrić Soldo, za tiskarske poslove bila je zadužena Tiskara Hardy, dok su izložbu podržali Đakovačko-osječka nadbiskupija, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija i Grad Đakovo.

Vizualni identitet izložbe

Studio Kajba imao je čast i odgovornost kreirati vizualni identitet izložbe, osiguravajući kohezivan i prepoznatljiv dizajn koji odražava značaj i povijesnu vrijednost ovog događaja. Naša grafička rješenja uključuju plakat, brošuru, reklamne bannere (roll-up), pozivnice, zastave, naljepnice, foto tapete te multimedijski sadržaj za društvene mreže.

Inspiracija za dizajn proizlazi iz interijera izložbe, gdje prevladavaju tamne boje koje doprinose elegantnom i ozbiljnom vizualnom doživljaju. Ključni element dizajna je zlatni medaljon biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kao simbol njegove neizmjerne ostavštine u Đakovu i Osijeku. Vizualni identitet osmišljen je tako da bude jednostavan, profinjen i lako prepoznatljiv, čime se osigurava njegov dugoročni utjecaj i prepoznatljivost u kulturnoj zajednici.

Ovaj projekt za nas nije samo profesionalni izazov, već i prilika da svojim dizajnerskim rješenjima doprinesemo očuvanju kulturne baštine te prezentaciji povijesnih vrijednosti kroz suvremenu vizualnu komunikaciju.

Studio Kajba nastavlja s predanošću raditi na projektima koji povezuju dizajn, umjetnost i kulturnu baštinu, stvarajući priče koje ostavljaju dugotrajan vizualni dojam.